Kako se računa neto plata
Svaki obračun kreće od bruto 1 zarade. Iz nje se prvo izdvajaju doprinosi koje plaća zaposleni, ukupno 19,9%: penzijsko i invalidsko osiguranje (14%), zdravstveno (5,15%) i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (0,75%). Doprinosi se računaju na osnovicu koja ne može biti niža od najniže ni viša od najviše propisane.
Zatim se obračunava porez na zarade od 10%, ali ne na ceo bruto, već samo na deo iznad neoporezivog iznosa. Ono što ostane posle doprinosa i poreza je neto plata. Poslodavac na bruto 1 dodaje još 15,15% svojih doprinosa i taj zbir je bruto 2, ukupan trošak zaposlenog.
Primer: neto plata od 100.000 dinara (2026)
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Neto plata | 100.000 RSD |
| Doprinosi zaposlenog (19,9%) | 27.417 RSD |
| Porez na zarade | 10.355 RSD |
| Bruto 1 | 137.772 RSD |
| Doprinosi poslodavca (15,15%) | 20.872 RSD |
| Bruto 2 | 158.644 RSD |
Drugim rečima, da bi zaposleni dobio 100.000 dinara na račun, poslodavca to košta oko 158.600 dinara mesečno.
Kada je bruto, a kada neto važniji
Oglasi i razgovori za posao u Srbiji uglavnom se vode u neto iznosu, dok strane firme i ugovori često navode bruto. Kad dobiješ ponudu u bruto iznosu, unesi je u kalkulator kao bruto 1 i odmah vidiš realan neto. Ako pregovaraš kao freelancer, uporedi ponudu i sa paušal kalkulatorom, jer isti trošak klijenta može da ti donese znatno više.
Za pregled pozicija i raspona zarada pročitaj vodič Najplaćeniji IT poslovi u Srbiji.
